Zatražite povratni poziv ili nazovite nas: +44-203-514-1638

Kolesterol

Što je kolesterol i zašto je važan za zdravlje

Kolesterol je voskasta tvar koja je prirodno prisutna u svim stanicama našeg tijela i igra ključnu ulogu u normalnom funkcioniranju organizma. Tijelo koristi kolesterol za proizvodnju hormona, vitamin D i žučnih kiselina koje pomažu u probavi masti. Iako je kolesterol neophodan za život, problemi nastaju kada se njegova razina u krvi povećava iznad normalnih vrijednosti.

Razlika između HDL i LDL kolesterola

Postoje dva glavna tipa kolesterola: HDL (lipoprotein visoke gustoće) poznat kao "dobri" kolesterol koji pomaže uklanjanju viška kolesterola iz arterija, i LDL (lipoprotein niske gustoće) ili "loši" kolesterol koji može dovesti do nakupljanja plakova u krvnim žilama. Trigliceridi su još jedan tip masti u krvi koji, kada je povišen, povećava rizik od srčanih bolesti.

Normalne vrijednosti kolesterola

  • Ukupni kolesterol: ispod 5,0 mmol/L
  • LDL kolesterol: ispod 3,0 mmol/L
  • HDL kolesterol: iznad 1,0 mmol/L za muškarce, iznad 1,2 mmol/L za žene
  • Trigliceridi: ispod 1,7 mmol/L

Uzroci visokog kolesterola i faktori rizika

Genetska predispozicija

Obiteljska hiperkolesterolemija je nasljedno stanje koje utječe na sposobnost tijela da ukloni LDL kolesterol iz krvi. Osobe s ovim stanjem imaju značajno povišene razine kolesterola od rođenja i veći rizik od ranog razvoja srčanih bolesti, bez obzira na životni stil.

Faktori životnog stila

Prehrana bogata zasićenim mastima, trans-mastima i kolesterolom značajno pridonosi povišenim razinama kolesterola u krvi. Nedostatak redovite tjelesne aktivnosti usporava metabolizam i smanjuje razinu HDL kolesterola. Pušenje oštećuje stijenke arterija i snižava HDL kolesterol, dok prekomjerna konzumacija alkohola može povećati razinu triglicerida.

  • Pretilost, posebno oko struka
  • Dijabetes tipa 2
  • Hipotireoza
  • Bubrežne bolesti
  • Određeni lijekovi

Lijekovi za snižavanje kolesterola dostupni u Hrvatskoj

U hrvatskim ljekarnama dostupan je širok spektar lijekova za efikasnu kontrolu razine kolesterola, koji se izdaju na recept liječnika ili su dostupni bez recepta.

Statini - najčešće propisivana skupina lijekova

Statini predstavljaju zlatni standard u liječenju povišenog kolesterola. U Hrvatskoj su najšire zastupljeni atorvastatin (Sortis, Atoris), simvastatin (Zocor, Simvacor) i rosuvastatin (Crestor, Rosucard). Ovi lijekovi djeluju inhibicijom sinteze kolesterola u jetri i značajno smanjuju razinu LDL kolesterola.

Ostale kategorije lijekova

Ezetimib (Ezetrol) spada u inhibitore apsorpcije kolesterola i često se kombinira sa statinima za pojačani učinak. Fibrati poput fenofibrата koriste se prvenstveno za kontrolu triglicerida kod pacijenata s mješovitom dislipidemijom.

  • Kombinirana terapija - Inegy (ezetimib + simvastatin)
  • Bezreceptni pripravci - biljni steroli u funkcionalnoj hrani
  • Receptni lijekovi - svi statini i ezetimib zahtijevaju liječnički recept

Važno je napomenuti da se sve terapije moraju provoditi uz redovito praćenje jetrenih funkcija i razine mišićnih enzima.

Prirodni dodaci prehrani za kontrolu kolesterola

Prirodni dodaci prehrani mogu biti korisna potpora u kontroli kolesterola, osobito kao prevencija ili uz konvencionalnu terapiju.

Omega-3 masne kiseline

Riblje ulje bogato EPA i DHA kiselinama pomaže u snižavanju triglicerida i ima protuupalni učinak na krvne žile. Preporučuje se uzimanje 1-2 grama dnevno uz obrok.

Crvena kvasovita riža

Sadrži prirodni lovastatin i može sniziti kolesterol za 15-25%. Međutim, može imati slične nuspojave kao statini, stoga je potreban oprez pri uporabi.

  • Biljni steroli i stanoli - blokiraju apsorpciju kolesterola u crijevima
  • Ekstrakt artičoke - potiče proizvodnju žuči i metabolizam masti
  • Koenzim Q10 - posebno važan uz terapiju statinima koji snižavaju njegovu razinu

Prije uzimanja prirodnih dodataka važno je konzultirati farmaceuta ili liječnika, osobito ako se već uzimaju lijekovi za kolesterol.

Dijeta i životne navike za održavanje zdravih razina kolesterola

Mediteranska dijeta i njezini blagotvorni učinci

Mediteranska dijeta predstavlja jedan od najispitivanijih i najpreporučivanijih načina prehrane za održavanje zdravih razina kolesterola. Bogata je maslinovim uljem, ribom, voćem, povrćem i cjelovitim žitaricama, što pomaže u snižavanju LDL (lošeg) kolesterola i povećanju HDL (dobrog) kolesterola. Istraživanja pokazuju da redovito pridržavanje mediteranske dijete može smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti za 30%.

Namirnice koje snižavaju kolesterol

Određene namirnice prirodno pomažu u regulaciji kolesterola:

  • Zobene pahuljice i beta-glukan vlakna koja vezuju kolesterol
  • Orasi, bademi i drugi oraščići bogati omega-3 masnim kiselinama
  • Maslinovo ulje extra virgin kao izvor zdravih mononezasićenih masti
  • Maslačak riba (srdela, skuša, losos) s omega-3 kiselinama
  • Leguminoze kao što su grah, leća i slanutak

Životne navike za zdravo srce

Redovita tjelesna aktivnost od najmanje 150 minuta tjedno ključna je za održavanje zdravih razina kolesterola. Prestanak pušenja i ograničavanje alkohola na umjerene količine također značajno doprinose kardiovaskularnom zdravlju. Održavanje zdrave tjelesne težine kroz uravnoteženu prehranu i aktivnost pomaže u regulaciji svih tipova lipida u krvi.

Praćenje kolesterola i preventiva

Redovite laboratorijske pretrage

Kolesterol se preporučuje mjeriti svakih 5 godina kod zdravih odraslih osoba starijih od 20 godina. Osobe s povišenim rizikom trebaju češće kontrole, obično svake 1-2 godine. Kompletni lipidni profil uključuje ukupni kolesterol, LDL, HDL i trigliceride, a pretraga se izvodi nakon 9-12 sati gladovanja.

Interpretacija nalaza i preporuke

Zdrave vrijednosti kolesterola u Hrvatskoj slijede europske smjernice: ukupni kolesterol ispod 5,0 mmol/L, LDL ispod 3,0 mmol/L, a HDL iznad 1,0 mmol/L za muškarce i 1,2 mmol/L za žene. Starije osobe i oni s dijabetesom ili hipertenzijom zahtijevaju strože ciljne vrijednosti.

Prevencija i specijalistička skrb

Redovite kontrole kod obiteljskog liječnika omogućuju ranu detekciju i pravovremeno liječenje. Konzultacija s kardiologom ili endokrinologom potrebna je kod perzistentno visokih vrijednosti, obiteljske anamneze ili postojanja drugih rizičnih čimbenika za kardiovaskularne bolesti.